Ako ravni provodnik oblikujemo u petlju dobijemo zavoj.
Veći broj usporednih zavoja čini zavojnicu. Smjer magnetnog polja određujemo pravilom desne ruke.
Ako umjesto ravnog vodiča koristimo zavojnicu dobit ćemo jače magnetno polje slično magnetnom polju ravnog magneta. Kada zavojnicom teče struja ona djeluje kao magnet, a kada njome ne teče struja ona ne djeluje kao magnet. Magnetno polje zavojnice je jače ako zavojnica ima veći broj zavoja i ako zavojnicom prolazi jača struja.
Jačina magnetnog polja zavojnice u nekoj tački na osi unutar zavojnice je:
gdje je N – broj zavoja zavojnice; I – jačina struje; l – dužina zavojnice.
Određivanje u drugim tačkama polja je matematički komplikovano, pa se zato sada nećemo baviti njima. Važnije je da sada dobijete predodžbu o magnetnom polju. Recimo - od velike je važnosti da uočite i shvatite da su magnetne silnice zatvorene linije.
Magnetno polje zavojnice može se pojačati tako da se u nju ubaci željezni predmet . Takvu zavojnicu nazivamo elektromagnet – djeluje kao magnet dok njome teče struja. Kada se isključi struja, prestaje magnetno djelovanje. Ubačeno željezo nazivamo jezgro zavojnice.
Elektromagnet je uređaj koji ima magnetna svojstva kad kroz njega protiče električna struja. Sastoji se od željezne jezgre oko koje je omotan izolirani vodič kroz koji teče električna struja. Kad se strujno kolo prekine, elektromagnet gubi magnetna svojstva.
Jednostavan primjer elektromagneta bi bio ekser omotan bakarnom žicom i priključen na izvor struje (bateriju).
