Magnet je svako tijelo koje stvara magnetno polje u sebi i oko sebe, te ima svojstvo da može privlačiti predmete od željeza, nikla i kobalta.
Magneti se mogu podijeliti na:
- stalne (permanentne) magnete – koji mogu biti prirodni i vještački
- elektromagnete
Svi magneti imaju dva pola:
- Sjeverni pol koji označavamo slovom N (engleski: north - sjever) i najčešće se obilježava crvenom bojom.
- Južni pol koji označavamo slovom S (engleski: south - jug) i u pravilu se obilježava plavom bojom.
Presjecanjem magneta dobiju se nova dva magneta koji takođe imaju sjeverni i južni pol. Ovo presjecanje magneta može ići do samog atoma. Svaki atom se zbog kretanja elektrona ponaša kao mali magnet. Do danas niko nije uspio da razdvoji magnetne polove. Takodjer, kada se spoje dva magneta opet će nastati jedan magneta sa dva pola.
Prostor djelovanja magneta nazivamo magnetno polje, te ga prikazujemo magnetnim silnicama. Magnetne silnice su zatvorene krive linije koje izlaze iz sjevernog pola, a ulaze u južni. Magnetne silnice prolaze kroz magnet, a najbrojnije i najgušće su na polovima. Kako se udaljavamo od magneta, njihov se broj smanjuje. Magnetne silnice nam predočavaju jačinu magnetnog polja. Magnetno je polje najjače na polovima gdje se nalazi najviše silnica, a najslabije na sredini magneta.
Vrste magnetnih sila:
1. Privlačne magnetne sile
2. Odbojne magnetne sile
Privlačne magnetne sile djeluju između sjevernog i južnog magnetnog pola. Odbojne magnetne sile djeluju između istoimenih magnetnih polova (sjever-sjever ili jug-jug).
Vrste magnetnih polja:
-Homogeno
-Heterogeno polje
Homogeno magnetno polje je polje u kome je gustoća magnetnih sila ista u svim dijelovima polja. Heterogeno magnetno polje je polje u kojem je gustoća magnetnih sila različita.
Magnetna indukcija je pojava da se komad gvožđa ili čelika namagnetiše u blizini nekog drugog magneta. Kraj koji je bliži polu magneta postaje suprotan magnetnom polu (raznoimeni) a kraj koji je dalji od magneta postaje isti pol.
Primjer magnetne indukcije je kada magnet privuče jednu spajalicu, a onda se ona namagnetiše i privlači druge spajalice.
Primjena magneta
Magneti imaju široku primjenu u tehnici i medicini.
Stalni magneti se izrađuju od magnetno tvrdih materijala, odnosno od materijala koji se teško namagnetišu ali i teško razmagnetišu. Koriste se za izradu kompasa, električnih mašina, mjernih instrumenata, za izradu raznih memorija … a u medicini kao magnetna terapija kod liječenja reumatizma i ozljeda odnosno prijeloma kostiju, te kod magnetne rezonance.
Elektromagneti se izrađuju od magnetno mekih materijala odnosno materijala koji se lako namagnetišu, ali lako i razmagnetišu. Primjenjuju se za izradu električnih zvona, telefonskih slušalica, releja, magnetnih kola električnih mašina, za podizanje tereta kod kranova i dizalica, ultrabrzih Maglev vozova, kao i kod uredjaja za magnetnu rezonancu…
Planeta Zemlja je magnet
I planeta Zemlja predstavlja jedan golemi magnet. Kao što ima svoje geografske polove, Zemlja ima i svoje magnetne polove.
Sjeverni geografski pol je blizu južnog magnetnog pola i obrnuto, južni geografski pol je blizu sjevernoga magnetnog pola. Kada kažemo da nam kompas pokazuje smjer sjever, mislimo na geografski pol, a položaj magnetne igle istodobno nam pokazuje južni magnetni pol.
Međutim, polovi magneta i geografski polovi Zemlje se ne poklapaju u potpunosti, to jest smjer magnetne igle se ne podudara u potpunosti s pravcem sjever - jug. Odstupanje od tog pravca se naziva magnetna deklinacija.
Ipak, odstupanje od tačnog smjera sjever - jug se za mnoge praktične svrhe može zanemariti. Za utvrđivanje smjera sjevera koristi se lagani magnet koji čini kompas ili busolu.
