Eksperimenti pokazuju da postoje dvije vrste električnih naboja: pozitivni i negativni
• Osnovni nositelj pozitivnog naboja je proton
– Protoni se ne kreću iz jednog u drugi materijal, jer su čvrsto vezani u jezgri (nuklearna sila)
• Osnovni nositelj negativnog naboja je elektron
– dobitak ili gubitak elektrona je način kako objekt postaje nabijen
– Elektroni se nalaze u elektronskom omotaču izvan jezgre
• Neutroni su električki neutralni, nemaju naboj i nalaze se unutar jezgre atoma
Električni naboj ne može biti stvoren ili uništen, može se prenijeti s jednog objekta na drugi, pri čemu se ukupna količina naboja ne mijenja.
Neko tijelo jest električki “nabijeno” ako nema jednak broj protona i elektrona. Kako bi to postigli tijelu moramo dovesti ili odvesti određenu količinu naboja tj. elektrona. Zašto baš elektrona? Elektron je pokretljiva čestica u odnosu na proton; ima znatno manju masu i nalazi se u omotaču atoma (za razliku od protona koji se nalazi u jezgri pod uticajem jake nuklearne sile).
Zapamtimo: u ovakvim razmatranjima pratimo isključivo kretanje elektrona! Tijela se naelektrišu tako što elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo.
Na sljedećoj simulaciji možete trljati balon o džemper i vidjećete kako elektroni prelaze sa jednog tijela na drugi i kako se onda suprotno naelektrisana tijela privlače. Istražuj razne varijante : 1 ili 2 balona, približavanje balona zidu i džemperu, ...
Količina naelektrisanja – koliko je neko tijelo naelektrisanom se izračunava ovako:
q =n ∙ e
n – broj koji pokazuje razliku broja protona i elektrona u tijelu
e – naelektrisanje jednog elektrona (elementarno naelektrisanje)
Jedinica za količinu naelektrisanja je KULON, a označava se velikim slovom C.
Električki nabijena tijela
• međusobno se privlače ili odbijaju
• raznoimeni naboji se privlače, a istoimeni odbijaju
• između njih (naboja) javlja se ELEKTRIČNA SILA
Sila kojom jedno naelektrisano tijelo djeluje na drugo naelektrisano tijelo zavisi od količine naelektrisanja na tijelima, međusobnog položaja tijela, oblika tijela i sredine u kojoj se ona nalaze.
Medjudjelovanje dva tačkasta naelektrisanja može se izračunati korištenjem Kulonovog (Coulomb-ovog) zakona.
