Rad i snaga

Najjednostavnija formula za rad sile, koja je najbolje polazište za razumijevanje pojma rada, vrijedi npr. u slučaju kada konstantna sila djeluje na tijelo koje se translacijski (tj. bez rotacije) kreće u smjeru njezina djelovanja.

Pod pojmom mehaničkog rada ne treba podrazumijevati samo pokretanje tijela sa jednog mjesta na drugo, već i mijenjanje njegovog oblika.

Veličina mehaničkog rada koji vrši neka sila je srazmjerna intenzitetu sile i dužini puta koju je tijelo prešlo pod dejstvom te sile, ako se pomjeranje vrši u smjeru djelovanja sile. Oznaka za rad je A, ali se često označava i sa W (od engleske riječi WORK). Možete označavati kako želite, ali onda morate biti dosljedni - od početka do kraja zadatka koristiti istu oznaku.

                                                     

    

 

Mjerna jedinica za rad je džul ( J ) – primijeti da je ista jedinica kao za energiju.

 

Ako na neko tijelo djeluje sila pod nekim uglom u odnosu na pravac kretanja, tada se sila razlaže na dvije komponente:

Fp- paralelna komponenta
Fn- normalna komponenta



Pošto se tijelo kreće u pravcu paralelne komponente, rad vrši samo ta komponenta.

                                                   A=FP∙s

 

 

Rad je skalarna veličina i može biti:

  • pozitivan - kada sila djeluje u pravcu i smjeru kretanja
  • negativan - kada sila djeluje u suprotnom smjeru od smjera kretanja (npr. sila trenja)
  • 0 – kada sila djeluje okomito na smjer kretanja

        

 

 

Neki primjeri rada sile:
Sila vrši rad pri premještanju nekog tijela u prostoru.
Motorna sila vrši rad kada premješta kamion iz jednog mjesta u drugo.
Gravitaciona sila vrši rad nad tijelom koje slobodno pada.
Elastična sila vrši rad kad vraća elastično tijelo u prvobitni položaj.
Sila trenja vrši rad kad koči automobil.
Magnetna sila vrši rad dok privlači ili odbija magnete ili magnetik.

 


Rad sile teže jednak je proizvodu težine tijela i visinske razlike koju tijelo prelazi.

 

 

Poučak o radu i kinetičkoj energiji


Rad sile F da bi ubrzala tijelo od početne brzine v1 do konačne brzine v2 je jednak promjeni kinetičke energije. Vrijedi i obratno: Promjena kinetičke energije jednaka je izvršenom radu.

 

A = ∆Ek = E2 – E1

 

Veza izmedju rada i energije

  • Rad se transformiše u energiju i obrnuto.
  • Energija koju tijelo izgubi pri vršenju rada ili dobije pri vršenju rada nad njim brojno je jednaka tom radu. ∆E=A
  • Jedinica i za energiju i za rad je džul [J].

Postoji razlika između rada i energije?

  • Energija je veličina koju tijelo posjeduje i određuje njegovo stanje;
  • Rad je veličina koju tijelo ne poseduje i određuje promjenu stanja
  • Rad je proces u kome se jedan vid energije pretvara u drugi.

                                                                                     

                                                                                                      

SNAGA

Definicijom rada se ne uzima u obzir vrijeme u kojem sila djeluje – zbog toga je neophodno definirati neku fizikalnu veličinu koja opisuje brzinu izvršavanja rada.

 

Snaga = količina izvršenog rada u jedinici vremena. Jedinica za snagu je vat (W).



Brzina kojom se energija transformiše iz jednog oblika u drugi je važna informacija, koja karakteriše različite procese u prirodi i tehnici. Mašina koji ima veću snagu obavi isti rad za manje vremena, odnosno obavi veći rad za isto vrijeme u odnosu na mašinu manje snage.

 

U slučaju mehaničkog rada, pomjeranja tijela duž nekog puta, snaga se može iskazati formulom: