Svako tijelo koje miruje teži da ostane u stanju mirovanja i svako tijelo koje se kreće teži da nastavi da se kreće istom brzinom i u istom smjeru ukoliko na njega ne djeluje neka sila koja ga prinudi da promijeni stanje mirovanja tj. jednolikog pravolinijskog kretanja.
Ovakvu osobinu tijela prvi je istakao Galilej i nazvao je inercija. Pojavu je kasnije proučio Njutn i dao definiciju koja je poznata kao prvi Njutnov zakon ili zakon inercije.
Pogledaj primjer iz sljedećeg videa možete kako lišće nastoji da i dalje ostane na istom mjestu (održi stanje mirovanja) i kada mreža na kojoj se nalazila naglo propadne kada čovjek skoči na nju.
Sljedeći primjer je kada tijelo nastoji zadržati stanje kretanja – knjige se nastave kretati prema naprijed kada stolica na kojoj se nalaze udari u drugu i naglo zaustavi svoje kretanje.
MASA TIJELA I INERCIJA
Ukoliko se gumena lopta i gvozdena kugla kreću jednakim brzinama, za zaustavljanje kugle mora se upotrebiti jača sila nego za zaustavljanje lopte. Takodjer se mora upotrebiti jača sila za pokretanje gvozdene kugle nego za pokretanje lopte ukoliko oba tijela miruju.
Svojstvo tijela da zadržava brzinu kojom se kreće nepromijenjenom naziva se inercija, pa za tijelo manje mase kažemo da je manje inertno tj. za tijelo veće mase da je više inertno.
ZAPAMTI: Masa tijela je mjera za inertnost tijela!
